"Na Veliki petak se ne farbaju jaja" Starac Tadej zaplakao zbog jednog običaja u Srbiji: Mnogi se ogreše zbog sličica, a i čuvarkuće
Iako mnogi vernici u Srbiji tradicionalno farbaju jaja već na Veliki petak, duhovnici upozoravaju da je takav običaj u suprotnosti sa smislom dana koji je posvećen strogom postu, molitvi i sećanju na stradanje Hristovo.
Veliki petak u hrišćanskoj tradiciji smatra se najtužnijim danom u godini, danom kada se obeležava raspeće Isusa Hrista i njegovo stradanje za spas čovečanstva. Upravo zbog toga, prema crkvenim pravilima, ovaj dan nije predviđen za bilo kakve radnje koje nose obeležje radosti ili pripreme za slavlje, uključujući i farbanje vaskršnjih jaja.
Kako se navodi u duhovnim poukama starca Tadeja, koji je, prema svedočenjima, čak i zaplakao kada je čuo da vernici masovno farbaju jaja na ovaj dan, Veliki petak treba provesti u molitvi, tišini i uzdržanju. U manastirima se jaja tradicionalno farbaju tek na Veliku subotu, kada već započinje iščekivanje vaskrsenja, a jaje kao simbol novog života dobija svoj puni smisao.
Objavu sa Fejsbuk stranice "Otac Gojko" prenosimo u celosti:
- Starac Tadej je plakao kada su mu rekli da Srbi na taj dan masovno farbaju jaja... Po manastirima se jaja farbaju na Veliku subotu...
Veliki petak je dan žalosti neba i zemlje, dan stradanja Bogočoveka, tuge i smrti "Najlepših između sinova ljudskih" - neprilično je tada farbati jaja. To je dan predviđen za molitvu i sastradavanje Gospodu koji trpi muke nas radi!
Na Veliki petak se posti najstrože moguće: po pravilu tog se dana ništa ne jede niti pije, čak ni voda, sve do iznošenja plaštanice na večernjem bogosluženju.
Ko ne može da izdrži, uz molitvu posti na vodi.
- Ako je u pitanju dete, trudnica, bolesna, stara ili iznemogla osoba, snishodi se s blagoslovom i post na ulju...ali, opet, bez prejedenja, ne jede se do sitosti, jede se bez radosti, bez muzike, bez bilo čega što je projava veselosti - jer ovo je najtužniji dan u godini i najsramniji dan koji je čovečanstvo dočekalo!
Jaja se farbaju na Veliku subotu, jer se već sluti vaskrsenje - a jaja su simvol vaskrsenja!
Sveta Mironosica Marija Magdalina darovala je crveno jaje rimskom caru, propovedajući o Vaskrslom Gospodu.
A Jevreji su se - na sam pomen da Hristos može vaskrsnuti - rugali rečima kako je to nemoguće, kao što je nemoguće da kokoške snesu crvena jaja. Na dan kad je Hristos vaskrsao u Jerusalimu pre dva milenijuma - sve su kokoške snele crvena jaja.
Još nešto moramo napomenuti:
Šta raditi sa sličicama
Takozvane "smolepljive sličice" u vidu ikonica pravoslavnih svetitelja, koji mnogi pobožni ljudi lepe na jaja iz najbolje namere, zapravo su mač sa dve oštrice: jer kad se jaja ljušte i ljuska (sa njom i iscepkana i pokidana ikonica!) bacaju se u đubre, čime se huli na ikone.
Zato je bolje ili takve sličice ne lepiti, ili, ako ih već lepimo, lepiti ih pre svega na čuvar-kuću, ili pa, ako se lepe na sva jaja, obazrivo kad se budu ljuštila, da se ikonice ne pocepaju, već da se odlepe i nikako ih nikako, nikako ne bacati u đubre, već te papiriće, sličice, ikonice spaliti.
Šta činiti sa starim čuvarkućom?
Nikako se ne baca ni ono u đubre! Baca se u reku - reka je čista, simvoliše dar života... u reci je kršten Gospod... reka teče i u raju... Da u miru i duhovnoj radosti, pripremivši se molitvom i postom, izmireni sa Bogom i ljudima i pričešćeni telom i krvlju Hrista kao jagnjeta božijeg dočekamo najveći hrišćanski praznik vaskrsenje gospodnje, Hristos vaskrse, radosti moje!
Kurir.rs